Pouka priče o dvije škole pod jednim krovom nije završila u Mreži vijeća učenika SBK gdje su predsjednici svih vijeća učenika ovog kantona zajednički ostvarili velike aktivnosti i projekte, te svojim djelima poručili poruku mira i suradnje.
Na treningu izgradnje kapaciteta Mreže vijeća učenika SBK, koji se odvija kroz projekat „Young builder of peaceful future – Peace initiative“, podržanog od strane Ministarstva vanjskih poslova SAD-a, učesnici i učesnice demokratskim putem su izabrali predsjednika Mreže SBK, učenika Mješovite srednje škole „Gimnazija Bugojno“ – Abduselama Hozića.
Raznolikost kao povlastica i čast, a ne odgovor na pitanje „Da ili ne?“
Abduselam je već na početku svog mandata kroz svoje aktivnosti za cilj postavljao kvalitetnu suradnju između svih predsjednika vijeća učenika ovog kantona, naglašavajući da je upravo raznolikost ono što krasi našu domovinu i Srednjobosanski kanton. Naglašava da su upravo učenici ti koji predstavljaju ogroman potencijal u Bosni i Hercegovini: „Učenici nisu problem koji treba riješiti, već neizmjeran potencijal koji treba osloboditi. Oni su nosioci promjena i sadašnjost u svim procesima promjene, a primjer motiva Evropske unije koji navodi ujedinjenost u raznolikosti pokazuje kolika je snaga zajedništva onda kada razlike ne razdvajaju, već spajaju.“, kaže Abduselam ističući primjer dvije škole pod jednim krovom kao simbol onoga što učenici mogu postići kao primjer da razlike nisu prepreke, nego prilike.
Jasno ističući da različitosti u SBK nisu problem, Abduselam naglašava da svi članovi Mreže vijeća učenika SBK imaju isti cilj, a to je da grade Mrežu zasnovanu na miru, mladosti, multikulturalnosti i dobrim međuljudskim odnosima. O temama različitosti diskutovali su predsjednici svih vijeća učenika SBK. Upravo ta raznolikost, navodi Abduselam, nije ih ograničila nego ojačala, te dodaje kako raznolikost nije odgovor na pitanje „Da ili ne?“: „Još jednom sam, na treningu, potvrdio svoj stav da pitanje raznolikosti nije odgovor na pitanje da ili ne?, nego je to nešto što trebamo prihvatiti kao apsolutnu povlasticu i čast. To je jednostavno temelj našeg uspjeha i ključ za gradnju mira i bolje zajednice, te kvalitetnih lidera.“, kaže Abduselam.
Zdrava komunikacija kao ključ zdravih međuljudskih odnosa
Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine je ove godine (2024.) objavilo dokument „Riječi koje bole: posljedice govora mržnje u Bosni i Hercegovini“ u kojem se navodi da se upravo ljutnja pojavljuje kao dominantna emocionalna reakcija u situacijama koje uključuju govor mržnje. S ciljem da, u svojim privatnim i poslovnim komunikacijama, učesnici i učesnice razviju zdravu komunikaciju i na kvalitetan i pravilan način iskoriste svoje pravo na mišljenje i slobodu izražavanja, bez povrede zabrane govora mržnje, trening održan u SBK imao je i za cilj kroz edukativne radionice upravo poboljšati komunikaciju među učenicima i učenicama, a koje će znanje koristiti i u ostalim sferama svog života.
Govoreći o važnosti komunikacije, Abduselam ističe asertivnu komunikaciju koja nas podsjeća da ljudi s kojima komuniciramo imaju osjećaje i da u konfliktnoj situaciji nije riječ samo „o meni“ ili „o tebi“ nego „o nama“. Ističe da nas upravo ova zdrava komunikacija uči da izrazimo svoje misli i osjećaje na način koji je poštovan i iskren, a bez narušavanja dostojanstva druge osobe.
Abduselam, kao korijen govora mržnje, navodi zatvorenu komunikaciju: „Zatvorena komunikacija je često korijen govora mržnje. Kada gušimo vlastite emocije i nemamo alat da ih izrazimo na zdrav način, frustracija se može manifestirati kao agresija ili mržnja. Upravo u srednjim školama, gdje se mladi tek formiraju kao ličnosti, prevencija govora mržnje je ključna.“, kaže Abduselam, te dodaje da su upravo na treningu naučili najbolje prakse asertivne komunikacije ističući spoznaju da otvorena i empatična komunikacija ne samo da rješava konflikte, nego gradi povjerenje i poštovanje među ljudima kao najvažniju lekciju.
Mir i pomirenje nisu luksuz, nego potreba!
Važnost mira i pomirenja za ostvarenje društvenih ciljeva je od neupitnog značaja. Abduselam navodi da mir i pomirenje nisu luksuz, nego potreba. Navodi kako su upravo oni ključni za ostvarenje svih društvenih ciljeva: „Bez njih, razvoj je poput kuće građene na pijesku, bez stabilne osnove. Učenici u BiH nisu samo mladi ljudi koji uče iz knjiga, oni su nosioci budućnosti.“, kaže Abduselam navodeći da ako u školama nema atmosfere zajedništva i dijaloga, kako se može očekivati da se to radi na većem nivou?
Na samom treningu održanom u Travniku, predsjednici svih vijeća učenika SBK su imali priliku da zajednički kreiraju aktivnosti koje će realizovati u narednom periodu s ciljem promocije mira i pomirenja, poput takmičenja, predavanja, panel diskusija, ali i samoinicijativnih prezentacija od strane rukovodstva vijeća učenika ostalim učenicima i učenicama na temu mira kao važnog stanja koji se treba postići.
Za kraj poručuje da samo kroz mir i pomirenje učenici mogu izvući snagu koja će ih sve podiću, naglašavajući da učenici u tom procesu nisu pasivni posmatrači, nego aktivni graditelj mira i mostova, baš onakvih kakvi su BiH potrebni.
Realizacija treninga i objavljivanje ovog teksta finansirano je grantom Ministarstva vanjskih poslova Sjedinjenih Američkih Država. Mišljenja, nalazi i zaključci koji su ovdje navedeni pripadaju autorima i ne odražavaju nužno mišljenja, nalaze i zaključke Ministarstva vanjskih poslova Sjedinjenih Američkih Država.